Primjene Umjetne Inteligencije

Područja primjene umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija danas dolazi do izražaja u mnogim znanstvenim disciplinama. Tijekom godina sve više i više napreduje, zbog čega na mnogim mjestima postiže bolje rezultate od samog čovjeka. Predviđa se da će u budućnosti roboti preuzeti velik broj poslova od ljudi, te ih obavljati znatno brže i preciznije od nas. Iako se time ljudski život može uvelike olakšati, svakako postoji faktor rizika da umjetna inteligencija izmakne kontroli. Dok u nekim područjima primjene to ne veliku predstavlja opasnost, postoje roboti koji svojim djelovanjem izgledaju pomalo jezivo i daju razlog za zabrinutost. U daljnjem tekstu biti će navedena glavna područja primjene umjetne inteligencije te neki od najznačajnijih primjera za svaku grupu.

Medicina

U medicini se umjetna inteligencija ponajviše bavi detektiranjem različitih bolesti kod pacijenata. Pregledavajući znanstvene članke i informacije, računalo može razotkriti tumor, rak, upalu ili sličnu bolest mnogo brže i točnije od pravih liječnika. Takva intervencija može spasiti život pacijentu. Jedan od primjera uspješne primjene takve inteligencije je izliječenje Japanke koja je bolovala od leukemije. Liječnici su pomoć potražili od Watsona, naprednog sustava koji trvrtka IBM usavršava godinama. Stroj je proučio ženin genetski kod, te ga usporedio sa milijunima studija, uz pomoć čega joj je dijagnosticirao rijetki oblik leukemije od kojeg boluje. Predviđa se kako će u budućnosti roboti od strane liječnika preuzeti čak i vođenje kompleksnih operacija. Vrlo uvjerljiv primjer krije se čak na našim prostorima, gdje su nakon sedam godina rada stručnjaci sa FSB-a konstruirali robota nazvanog ''Ronna''. Spomenuti stroj obavlja operacije mozga sa velikom preciznošću, a pušten je u praksu nakon više od 1000 testova koji su provjeravali njegove mogućnosti. Za razliku od liječnika, stroj se ne umara tijekom operacije, ruka mu ne drhti, te nije sklon kardinalnim pogreškama koje mogu zagorčati život pacijentu. Zbog navedenih razloga, umjetna inteligencija bi u medicini mogla postati znatno pouzdanija i uspješnija od ljudske.

Vojska

U ovoj disciplini trenutno su jedan od najpoznatijih primjera tzv. ''pametne rakete''. Kada se nađu u zraku, naprave napadačku formaciju, nakon čega se ''dogovaraju'' oko strategije kojom će pokušati svladati protivnika. Kada završe sa zacrtanim ciljem, preostale rakete koje nisu uništene kreću u savladavanje ostalih zadataka počevši od najvažnijeg. Opisane rakete također su dostupne i u podmornicama, te djeluju po sličnom principu. Mnogi znanstvenici upozoravaju kako će u vrlo bliskoj budućnosti biti nužno spriječiti napredak ove vrste umjetne inteligencije. Razlog tomu je mogućnost pojave ''robota ubojica'', koji će biti sposobni likvidirati ljude ili uništavati građevine po vlastitom izboru, kada se otmu kontroli čovjeka. Također postoji mogućnost dolaska ovakve vrste oružja u ruke terorista, nakon čega je suvišno govoriti o mogućim posljedicama za čovječanstvo. Mnogi svjetski državnici i stručnjaci, ponajviše ruski predsjednik Vladimir Putin, naglašavaju kako će nacija koja prva osjetno razvije ovu vrstu inteligencije, biti u velikoj prednosti pred ostalima. I u tom slučaju, dakako, postoje rizici njezinog zloupotrebljavanja, zbog čega spada u jedno od najrizičnijih područja umjetne inteligencije. Svaki znatan napredak u ovoj disciplini može imati posljedice pogubne za čovječanstvo. Elon Musk i Stephen Hawking dvojica su od stotine stručnjaka koji su pozvali na zabranu korištenja umjetne inteligencije u vojne svrhe, navodeći je kao najveću prijetnju čovječanstvu.

Samovozeći automobili

Automobili bez vozača su po mnogim stručnjacima vrlo bliska budućnost na svjetskim prometnicama. Singapur je prva zemlja koja je pustila u pogon samovozeće taksije. Jedan od glavnih razloga bili su jačanje javnog prijevoza, smanjenje problema prometnih gužvi, kao i smanjenje zagađenja. Tvrtka Google također je lansirala svoj primjerak. Njezini samovozeći automobili nemaju kočnice, upravljače, niti pedale. Funkcioniraju na temelju softvera i senzora, imaju po jedan gumb za pokretanje i zaustavljanje, te ekran koji pokazuje put. Iako se naizgled čini kako bi ova tehnologija mogla pozitivno utjecati na budućnost, ostaju mnoga neriješena pitanja. Primjerice, upitna je mogućnost takvog vozila da prepozna moguće reakcije drugih vozača, biciklista ili pješaka, što je vrlo bitno u izbjegavanju prometne nesreće. Prepoznavanje hitnog vozila također je nužno, jer mu tada treba ostaviti prostora. Također treba uskladiti međusobnu komunikaciju više autonomnih vozila u prometu, što nije nimalo lagan zadatak. Odgovornost u slučaju prometne nesreće isto spada u delikatna pitanja koja traže odgovor na ovom području. Jedan važan primjer je nedavni slučaj u Arizoni, ujedno prvi poznati u kojemu je samovozeći automobil ubio pješakinju. Tko će snositi odgovornost za njenu nesreću, hoće li to promjeniti budućnost samovozećih automobila i koliko su ljudi spremni vjerovati u ispravnost navedenih vozila, tek ćemo doznati.

Šah

Kao jedna od najpopularnijih igara na ploči, šah je od početka razvoja umjetne inteligencije bio područje u kojemu su programi ulazili u okršaj protiv čovjeka. Iako mnogi nisu vjerovali da će najjači strojevi ikada biti u stanju pobjeđivati čak i solidne majstore, rezultati umjetne inteligencije u borbi na 64 polja postajali su sve bolji. Tijekom godina programi su svladavali sve jače igrače, a vrhunac je bio pobjeda računala ''Deep Blue'' nad svjetskim prvakom Garijem Kasparovom. Danas su najjača svjetska računala osjetno bolja od najboljih svjetskih igrača, te ih oni koriste gotovo isključivo za pripremu i rad na otvaranjima. Iako imaju nedostataka, naročito u procjeni pojedinih pozicija, ogromna moć izračuna najnaprednije šahovske programe čini gotovo nepobjedivima. Neki od trenutno najjačih su Komodo, Stockfish i Houdini, a nedavno se pojavio i novi program Aplha Zero. U samo nekoliko sati je, igrajući sam protiv sebe, učio na vlastitim greškama i tako postigao nevjerojatnu razinu igre. Postigao je uvjerljivu pobjedu u meču protiv Stockfisha, iako postoje glasine da Stockfish za vrijeme meča nije bio pokrenut na superračunalu.

Videoigre

Tim za istraživanje i razvoj umjetne inteligencije pod vodstvom svjetski poznatog znanstvenika Elona Muska predstavio je umjetnu inteligenciju U računalnoj igri ''Dota 2''. Na jednom od najjačih svjetskih turnira, računalni program je bez većih problema svladavao najbolje svjetske igrače. Robot je isprogramiran tako da počne bez ikakvog znanja, te uči igrajući protiv samoga sebe, čime mu se nivo igre znatno pojačava. Nakon što odigra tisuće mečeva, postiže snagu znatno jaču od one kod profesionalaca.

Roboti slični ljudima

Koliko je tehnologija na području umjetne inteligencije napredovala, govori i podatak da se počinju pojavljivati roboti slični ljudima. Vjerojatno najpoznatiji ''čovjekoliki'' robot današnjice je Sophia, koja je nedavno izazvala kontroverze dobivši čak državljanstvo Saudijske Arabije. U intervjuu je čak izjavila da želi svojom inteligencijom pomoći čovječanstvu i da želi svoju djecu u budućnosti. Odgovarala je i na mnoga druga pitanja, a njena pojava podijelila je svjetsku javnost. Dok jedni misle da se radi o namještaljci ili dobro isprogramiraom stroju, drugi vjeruju da smo zakoračili u eru u kojoj roboti postaju vrsta živih bića koja ima vlastitu svijest. Brojni svjetski znanstvenici, poput već spomenutog Elona Muska, upozoravaju na velike rizike pojave robota koji sve više nalikuju ljudima.

Vrijedi spomenuti i konstruiranog robota Atlasa, koji bez problema izvodi akrobacije poput salta unazad. Nalikuje čovjeku i po mnogima djeluje pomalo jezivo i zabrinjavajuće. Osim čovjekolikih robota, pojavili su se i robopsi. SpotMini je vrlo neobična i inteligentna imitacija psa, koji se bez problema kreće i čak otvara vrata produženom ručkom. U jednom interesantnom, po nekima i zastrašujućem videu, možemo uočiti kako opremljeni robopas otvara vrata svom ''hendikepiranom kolegi'' uz pomoć spomenute ručke.